Faalauiloa Taua i le Solitulafono, Soligatulafono, ma Solitulafono
Le TLM Tausaga
O fesuiaiga o le toto na tumu mai le 8000 i le 4000 TLM
Atinaʻeina faʻatoʻaga i totonu o Sasaʻe Sasaʻe, faʻapotopotoina vaega o tagata vavalalata faʻatasi. O lenei mea na mafua ai feeseeseaiga tau fanua ma le faateleina o le mafai ona tulai mai o soligatulafono.
O Sumeria na tupu i le uluai lauiloa i le 3500 TLM, na faavaeina uluai aai ma malo e fesoasoani e foia feeseeseaiga.
O le tulai mai o le Malo Roma na amata i le 509 TLM O le militeli Roma na avea ma tulafono autu e faamalosia ai seia oo i le tusa o le 500 TA O lo latou i ai i magaala o aai ma nuu na avea ma se fuafuaga lelei o le puipuiga o le solitulafono.
Mai 428 seia oo i le 347 TLM , o le faifilosofia Eleni Plato, o se tamaititi aoga a Socrates, na faailoa mai le manatu e lelei tele tagata. O lenei mea o le a avea ma faavae mo le talitonuga faa-Kerisiano i le lumanaʻi ma o le a aafia ai foi manatu i solitulafono ma faasalaga i senituri mulimuli ane.
Aristotle, o se tamaititi aoga a Plato ma le faiaoga ia Alesana le Sili, na faamatalaina tele le suʻesuʻeina o saienisi ma suʻesuʻega faasaienisi mai le 384 e oo atu i le 327 TLM, lea o le a mulimuli ane aafia ai le aufailotu ma suesuega o soligatulafono.
Na fasiotia Iulio Kaisara i le 44 TLM ma na avea ma autu o le uluai pulefaamaumau e faamaumauina.
Le 1st Century
O Pedanius Dioscorides, o se fomaʻi Eleni o loʻo nofo i Roma, faʻavasegaina laau eseese, o latou vailaau faafomaʻi, ma faailoga o le faʻaʻonaina mai le 50 i le 70 TA O lana galuega, De Materia Medica, ua manatu o le faavae lea o le toxicology o meaola.
Na taʻua e le failauga Roma o Quintilian le faasaienisi e faamaonia ai o le lima lima lima e le o se tagata fasioti tagata ua tuuaia.
O le paʻu o le Emepaea Roma na taʻitaʻia ai i totonu o le lalolagi i sisifo ma le toe foi atu i le "leoleo leoleo" ma le fefaʻatauaʻiga o toto pe a faʻalelei e aiga ma tuaoi. O palota sa vaaia e nafa ma o latou lava sui auai ma faia mataupu tau solitulafono ma faasalaga io latou lava lima.
O le seneturi lona 11
O le Frankenpledge mataupu o le tautua na faʻalauiloa mai i le 1035. O tane uma na sili atu i le 12 tausaga na avea ma vaega o le 10 ma o latou tuaoi. Na latou faia se tautoga e puʻeina ma taofia tagata o latou lava aiga na faia solitulafono i lalo o le vaavaaiga a le leoleo. O leoleo i totonu o le selu na i lalo o le vaavaaiga a le Shire Reeve o le na tofia e le Crown.
Le 13th Century
O se fomaʻi Saina na lolomiina Hsi Duan Yu, le fufuluina o mea sese, i le 1248 . O le amataga o galuega faʻapitoa i faʻamaʻi ma suʻesuʻega maliu
Na tusia e Thomas S. Aquinas lana galuega sili ona lauiloa, o le Summa Theologica , mai le 1265 i le 1274. Na ia tuuina mai le manatu o le Tulafono o le Lotoifale, o le fausiaina i luga o le filosofia a Plato. Na ia fautua mai o le solitulafono o se tetee i le Atua ma na afaina ai e le gata i le na afaina ae o le solitulafono ona o tagata e matua lelei lava.
Le 14 seneturi
O le vaitaimi o le Renaissance na amata ona aafia ai uiga faaalia i le malo, solitulafono, ma faasalaga.
O faamasino o le filemu na tofia e le Tupu e tuuina atu le lagolago i leoleo ma Shire Reeves. E mafai e faʻamasino ona tuʻuina atu tusi saisai ma faia ni faʻasalaga faʻasalaga, ma e mafai ona latou taumafai i mataupu e aafia ai solitulafono laiti.
O le ofisa o leoleo ma le "hue ma le tagi" na atiina ae. Maʻa na tofia e avea ma leoleo i totonu o le taulaga mo le vaitaimi e tasi le tausaga. Pe a valaau se leoleo mo se fesoasoani, o le a vave tali atu tagata uma o le taulaga. O le valaau mo fesoasoani o le a feaveaia mai lea taulaga i lea taulaga seia oʻo ina maua se solitulafono pe taofia le faalavelave.
Le 16 seneturi
O le metotia faasaienisi na faʻalauiloaina o se meafaigaluega mo le suʻesuʻeina o solitulafono. Na faʻaalia ai se auala fou o le aoina ma le suʻesuʻeina o faʻamaoniga.
Na amata ona talanoaina e le au faifilosofia i sisifo le manatu o le "feagaiga faaagafesootai" lea na faamatalaina ai le faamoemoega ma le matafaioi a le malo ma matafaioi a tagata ma le tupu.
Na tuuina atu e tagata le latou pule i le tupu mo le saogalemu, saogalemu, ma le tamaoaiga. O lenei mafaufauga na faʻaalia ai se vaaiga faʻalauiloa i solitulafono i le taimi o le faʻamalamalamaina.
Le seneturi lona 18
O le faaaogaina o faasaienisi o lona uiga o le aoina ma le faatusatusaina o molimau na taliaina lautele.
O le lōia Italia ma le faifilosofia o Cesare Beccaria na lolomiina lana galuega aupito sili ona lelei, I Solitulafono ma Faasalaga , i le 1764. Na valaauina mo se tulaga tumau lea o le a faateleina ai le mamafa o le faasalaga i le mamafa o le solitulafono.
Le seneturi lona 19
Sa faʻatulagaina le 'auʻaunaga o le Leoleo Telefoni i Lonetona i le 1829, ma sainia ai le uluai taimi moni atoatoa, auivi, ma le au leoleo faʻapolofesa. Na tuʻuina atu i leoleo taʻitoʻatasi uma le 9 taʻiala a leoleo a Sir Robert Peel.
O le statistician Belgian Adolphe Quetelet na tilotilo i fuainumera o le solitulafono a le atunuu mai Farani i le 1827 ma faailoaina ai le fesootaʻiga i le va o le solitulafono ma le faatemokalasi, e aofia ai le matua, ituaiga, aʻoga, ma le tamaoaiga.
Na faavaeina e le Catere Lombroso le Lotoifale ma le tagata gaioiolosi, o le Positivist School of Criminology, ma fautuaina ai sootaga o le mafaufau ma le natura i amioga tau solitulafono i le va o le 1858 ma le 1909.
Na avea le televise a Siaosi Eastman o le Kodak telefoni i le 1888 ma mafai ona faʻaaogaina i ata ma pepa o solitulafono.
O Sir Arthur Conan Doyle's Sherlock Holmes na faʻaaogaina le saienisi ma le mafuaaga e foia ai le solitulafono ma faʻalauiloaina ai le manatu o fomaʻi e amata i le 1886.
I le 1880 , na lomia ai e Henry Faulds ma William Herschel se suʻesuʻega i le natura e faʻaalia ai o tulaga maʻaleʻale e tulaga ese i tagata taitoatasi.
Le 20 seneturi
O se metotia mo le faʻaaogaina o le hydrogen peroxide e iloagofie ai le toto e ala i le faʻamaʻiina o meaola na maua i le 1901.
O Dr. Edmond Locard, o le tama o le suesuega o le vaaiga o soligatulafono, na faavaeina ai le uluai solitulafono solitulafono i totonu o potu e lua i le ofisa o leoleo a le Lyon, Farani i le 1910. Na lolomiina e Dr Locard lona lauiloa o le Locver's Exchange Principle i le 1934, ma faailoa atu lona talitonuga o mea uma lava e maua ai se mea e maua ai ma o lea e i ai pea faamaoniga e maua.
Sa amataina e le FBI i le 1984 le faʻataʻitaʻiina o faʻamatalaga faʻamaonia ma masini komepiuta.
O molimau a DNA na faʻaaogaina i le faamasinoga solitulafono mo le taimi muamua i le 1987. Na avea Tommie Lee Andrews ma tagata muamua e molia ona o le DNA.
Ua agai i luma le Talafaasolopito o Soligatulafono
Tatou te faʻaauau pea ona tuputupu ae ma faʻaalia i le auala tatou te malamalama ai ma tali atu i le solitulafono. O a matou manatu i le auala e sili atu ai le puipuia o solitulafono ma pe faʻafefea ona faʻalauteleina le talitonuina o tagata lautele i leoleo, o le a tumau pea i luma o matai mamalu na maua i totonu o solitulafono ma solitulafono. E tatau ona latou faʻaauau pea ona tuʻuina atu avanoa matagofie ma tauia mo avanoa mo le lumanaʻi.