O le Amerika Legion
O le American Legion (o nisi taimi na taua ai o le "Legion") na amata ona toe foi mai i le Taua Muamua o le Lalolagi o se vaega o le luasefulu ofisa na galulue i le American Expeditionary Forces (AEF) i Farani - AEF Headquarters na talosagaina nei taitai e fautua mai ni manatu auala e faʻaleleia ai le agaga o le au.
O se tasi tagata ofisa, o Lieutenant Colonel Theodore Roosevelt, Jr. (o le ulumatua o le Peresitene lona 26), na ia faia se talosaga mo se faalapotopotoga o tagata matutua. Ia Fepuari, 1919, na fausia ai e lenei vaega se komiti lē tumau, ma filifilia ai le selau o taʻitaʻi na i ai le talitonuga ma le faʻaaloalogia o le 'autau atoa. O le masina na sosoo ai, e tusa ma le 1000 fitafita ma tagata na auai na auai i le uluai fonotaga faʻalepulega, ua taʻua o le Paris Caucus. I lenei fonotaga, na faʻaaoga ai e le vaega se tulafono le tumau ma le igoa "The American Legion."
O le American Legion sa faʻatauina e le Congress i le 1919 i le avea ai o se tagata lotonuu, o le fesoasoani a le au faʻatasi ma le muamua Amerika Legion i le Iunaite Setete o le John John Pershing Post Post 1 i Washington, DC, na faatulagaina i le aso 7 o Mati, 1919 , ma maua ai le uluai tusi na tuʻuina atu i soʻo se meli o le Legion i le aso 19 o Me, 1919. Talu mai lena taimi, ua amataina le American Legion mai se vaega o le au fitafita vaivai o le Taua Muamua o le Lalolagi i se tasi o vaega pito i sili ona taua i le United Setete - o le American Legion o se faʻalapotopotoga o auaunaga faʻapitonuʻu lea ua sili atu i le 2.4 miliona i le 14,000 i le lalolagi atoa.
O nei pou ua faatulagaina i ofisa e 55: tasi mo le 50 o setete, faatasi ai ma le Itumalo o Columbia, Puerto Rico, Farani, Mekisiko ma Filipaina.
O le agavaa mo le faitau aofaʻi o le au Amerika e tapulaa i latou na faʻauluʻaina ma le mamalu ma le mamalu ma le aufaigaluega a le United States Army, Navy, Marine Corps, Guard Guard Coast or Air Force, na galulue i le itiiti ifo ma le tasi le aso o tiute galue i soo se vaitaimi o loʻo mulimuli mai:
Taua Muamua a le Lalolagi: Aperila 6, 1917 i le aso 11 o Novema, 1918
Taua Lona II a le Lalolagi: Tesema 7, 1941 ia Tesema 31, 1946 (sei vagana ai mo le US US Qualifications Marine qualifications aso o Tesema 7, 1941 i le aso 16 o Aokuso, 1945)
Taua a Korea: Iuni 25, 1950 ia Ianuari 31, 1955
Vietnam War: Fepuari 28, 1961 ia Me 7, 1975
1982 Taua a Lepanona ma le Faagaioiga Faanatinatiina (Grenada): Aokuso 24, 1982 ia Iulai 31, 1984
Faʻatonuina o le Faʻamasinoga (Panama): Tesema 20, 1989 e oo i Ianuari 31, 1990
Gulf War / War On Terror (Desert Shield, Desert Storm, Faʻailogaina o le Saolotoga, ma le Faʻaaogaina o le Freedom Iraqi): 2 Aokuso, 1990 e oʻo mai i le aso
O le VFW o loʻo aʻafia ona aʻa i le 1899 i le lua faʻapotopotoga o tagata matutua:
American Veterans of Foreign Service - na faia mo fitafita o le Taua Sipaniolo-Amerika (1898)
National Society of the Army of the Philippines - na fausia mo fitafita o le Filipaina-Amerika Taua (ae Filipaina Atinaʻega) (1899-1902)
O nei mea e lua na faavaeina o ni faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu e maua ai aia tatau ma faʻamanuiaga mo la latou tautua, e toʻatele na taunuu i le fale ua manuʻa pe mamaʻi, ma e leai se fomaʻi poʻo se penisini mo tagata matutua; Na tuua i latou e tausia i latou lava.
O le Veterans o Taua i Fafo
Na faia le VFW i le aso 17 o Setema, 1914, i se fonotaga i le Schenley Hotel i Pittsburgh, Pennsylvania, lea na tuufaatasia ai le tuufaatasiga o faalapotopotoga e lua a le au matutua, ma mataupu na fausia i Colorado, Ohaio ma Pennsylvania.
O pou e tolu o loʻo fai mai o le muamua, o le faalapotopotoga a le VFW e faʻaalia le Denver Post e muamua; ua aloaia nei "VFW Post 1.
E oo atu i le 1915, na faateleina le faitau aofai i le 5,000; i le 1936, ina ua avea ma faalapotopotoga a le malo e leai ni tupe mama, o le aofai na toeitiiti 200,000. I le aso, o le avea ma sui auai e tusa ma le 1.4 miliona (e ui lava, o le avea ma sui o le National VFW ua paʻu mai le 1.8 miliona i le 2004).
I le avea ai ma sui o le VFW, e tatau i le tagata ona avea ma tagatanuu o le IS po o le atunuʻu ma se faʻatagaga mamalu mai le militeri a Amerika, pe o loʻo galue i le United States Army, Marine Corps, Navy, Air Force, poʻo le Guard Guard Coast. O sui usufono e manaʻomia ai foʻi le militeli i fafo i le taimi o se taʻavale poʻo se feteʻenaʻiga ma le teuteuina ma le Medal Forces Expedition Medal, o se pine tauvaga (poʻo se lipine).
O le Amerika Amerika ma le VFW na latou faʻasalalau i tua atu o le malo o le avea ma tagata matutua o loʻo fesoasoani i tagata taualoa - mai le amataga o le tuʻuina atu o fesoasoani tau tupe, agafesootai, ma le faʻalagona i sui o le United States Armature, veterans, ma o latou tagata tausi, ma avea ma taʻitaʻi i totonu o le faʻalapotopotoga e aʻafia ai i ia vaega e pei o le faʻamalosia o vaega o le autalavou, fesoasoani i umukuka meaai i nuu ma afioaga, ma le volenitia i le taʻavale toto (tuʻuina atu ni nai faʻataʻitaʻiga).