I totonu o le US Army militeri, faatulaga e fuafua po o ai na te taʻu mai po o ai e tatau ona fai. O le maualuga maualuga o le tulaga, le tele o le pule (ma le tiute) latou te maua. O le au fitafita a Amerika e pauu atu i se tasi o vaega e tolu: (1) tagata o le au paia, (2) le aufaigaluega, ma (3) ofisa faila . O le au fitafita uma na auai uma i le au paia, ma o le au ofisa faipule na latou faia uma ia ofisa o le tusi poloaiga ma sui o le au paia.
"Rank" ma "totogi le vasega" e fesoʻotai vavalalata, ae le tutusa. "Totogi totogi" o se faʻasalaga faʻapitoa, faʻatasi ma le totogi a se tagata. "Tulaga" o se taʻutinoga ma faʻaalia le maualuga o le pule a le sui ma lona tiute tauave. O le E-1 o le pito sili ona maualalo o le totogi o le totogi. O le "tulaga" o le tagata o se "Private" i le Army and Marine Corps, o se Airman Basic i le Air Force, ma o se "Seaman Recruit" i le Neivi ma le Guard Guard . E taua foi le taua i totonu o le Neivi ma le Puipuiga o le Gataifale, o le faaupuga "tulaga" e le o faaaogaina i totonu o le auvaa na auai. O le faaupuga talafeagai o le "fua."
I le tele o tausaga, o le pine o tulaga ua aofia ai faailoga e pei o fulufulu, fusi, lalaga ma ofu mananaia. E oo lava i le tauaveina o auupega eseese ua taua lona tulaga. O pine o le tulaga na ofuina i pulou, tauau, ma le pulou ma le fatafata.
War Revolutionary
O le militeri Amerika na faʻafetaui le tele o lona tulaga igoa mai Peretania.
Aʻo leʻi oʻo i le Taua Fouvalega, na faʻaumatia e tagata Amelika Amerika ma fitafita militia e tusa ai ma aganuʻu a Peretania. Na mulimulitaia e le auvaa le faataitaiga o le galu sili ona faamanuiaina o le taimi - o le Royal Navy.
O le mea lea, o le 'au a le Continental Army sa i ai ni mea maumau, o sekone, taitaiau, kapeteni, kolone, le au faipule, ma le tele o tulaga ua le o toe vaʻaia e pei o le coronet, subaltern, ma le tagavai.
E tasi le mea na le maua e le Vaegaau na lava le tupe e faʻatau ai toniga.
Ina ia foia lenei mea, na tusia e Gen. George Washington,
"E pei ona i ai i le Kamupani a le Continental Army, o le mea e leaga ai, e leai ni toniga, ma o le tele o faʻafitauli e ono tulai mai ona o le le mafai ona vaʻavaʻaia le aufaigaluega mai ofisa tutoatasi, mūmū mūmū po o le piniki piniki i o latou pulou, o le kapeteni lanu samasama poʻo le taʻavale, ma lanu meamata. "
E oo lava i le taimi o le taua, na tupu ai le igoa. I le 1780, o tulafono faatonutonu na faatonuina ai fetu e lua mo taʻutaʻua lautele ma le tasi fetu mo tagata o le au faimalaga e ofuina i laupapa tauau, po o auʻau.
O le faʻaaogaina o le tele o Igilisi na faʻatautaia e tusa lava pe na manumalo le Iunaite Setete i le taua. Na faʻaaoga e le Vaegaau ma le Marine Corps ia tulaga tutusa, aemaise lava i le 1840. Na faia e le Fua se auala ese.
Faʻatulagaina o le Faʻatulagaina o le Nofoaga
Na faʻaauauina pea le faʻaleleia o le fausaga ma le faʻaauau. O le lua o faipule na suia sui o le Army, o tagavai, ma lalo ifo, ae leai ni o latou igoa iloga sei vagana ua tuuina atu e le Komiuniti ia "butterbars" i le 1917. Na maua e kolone le aeto i le 1832. Mai le 1836, na taua ai le pulepule ma le kovana colonel; kapeteni i pou siliva e lua, po o "nofoa o nofoaafi"; ma uluai faipule, pusa tupe siliva e tasi.
I le Neivi, na avea Kapeteni ma tulaga aupito sili ona maualuga seia oo ina ua faatulagaina e le Konekarate le au fuʻa i le 1857 - i le taimi muamua, o le tofiaina o se tasi o le aufaipese i le malo na avea ma tupu sili mo le Iunaite Setete. Seʻia oʻo i le 1857, o le Neivi e tolu togi o le kapeteni tusa lava pe tutusa ma le fitafita a le fitafita, colonel ma le kovana colonel. I le faaopoopo atu i le le mautonu, o le auvaa o le Neivi e taua o le "kapeteni," tusa lava po o le a le tulaga.
Taua a le Malo
Faatasi ai ma le amataga o le Taua a le Lalolagi, o le auvaa aupito i maualuga na avea ma sui ma tua o le au pele ma sa ofuina le tasi fetu ma le lua-star epaulets. O le aupito sili ona maualalo na avea ma taʻitaʻua ma laʻau o le oak, ao le auʻau i le ogatotonu na tumau pea i le tutusa ma le au fitafita ma fai ai aeto.
I le taimi lava e tasi, na faʻaaogaina ai e le Neivi se faʻagasologa lima o le lima na matua faigata tele, ina ua avea David Glasgow Farragut ma uluai alo aloaʻia i le 1866, na sasaa mai ona lima lima mai le paʻu i le tulivae.
O tamaʻi manulele laiti na faʻaaogaina i aso nei na faʻaalia i le 1869.
Chevrons
Chevrons o faʻamaʻi V e faʻaaogaina i le militeli e toe foʻi i le 12 senituri. O se faailoga o le faʻaaloalo ma faʻaaogaina i le heraldry. O Peretania ma Falani na latou faaaogaina chevrons - mai le Falani mo le "taualuga" - ia faailoa le umi o le auaunaga.
O Chevrons na aloaia aloaia le tulaga o le militeri US mo le taimi muamua i le 1817, ina ua taina e cadets i le US Academy Militaire i West Point, NY, ia latou lima. Mai le West Point, na faʻasalalau solo solo i le Vaegaau ma le Gataifale. O le eseʻesega na i ai i le taimi nei, o le tele o mea na faʻaaogaina seia oʻo i le 1902, ina ua faʻafeiloaʻi le aufaigaluega a le Army ma le Marine Corps i tulaga o loʻo i luga nei.
Leoleo ma le Puipuiga o le Gataifale o le au ofisa laiti latou te sailia o latou measina i le Peretania. O leoleo ofisa sa fesoasoani i ofisa o le vaa. O le ulutala e le o se tulaga tumau ma sa galulue alii i le fiafia o le kapeteni. Na leiloa e le au ofisa ofisa le tulaga na totogi ai le auvaa i le faaiuga o se malaga.
New Ranks, New Inspectia
I le 1841, na maua ai e le au fitafita o latou uluai tulaga igoa - o le aeto o loʻo i luga o se taula. Totogi - tomai faigaluega - na tuʻuina atu i totonu o le igoa i le 1866. I le 1885, na filifilia ai e le Neivi ni vasega se tolu o ofisa laiti - muamua, lua ma le tolu. Na latou faaopoopoina chevrons e faʻailoa ai tulaga fou. O le tulaga o le alii ofisa sinia na faatuina i le 1894.
I le taimi o le Taua Lona II o le Lalolagi, na ave ai e le Vaegaau ni togi tomai. Na maua e le au tekinisia o se vasega na maua le totogi tutusa ma sa i ai le igoa lava lea e tasi e tutusa ma ofisa e le o vavaeeseina sei vagana ai se tamai "T" e faaautu i lalo o chevrons. Tomai faʻapitoa, e ui lava i taʻaloga, e leai se pule e pule ai fitafita. Na faʻaalia lenei tulaga i tulaga faʻapitoa, totogi vasega E-4 i le E-7. O le taotoga mulimuli i le aso e ola manino i le avea ma "tagata tomai faapitoa," totogi le vasega E-4. Aʻo iai tagata faʻapitoa 7, na latou ofuina le faailoga o le aeto i le taimi nei na faʻatūina i luga o ni faʻamaʻi auro e tolu na faʻaoʻoina - e masani ona taʻua o "manulele manu."
Ina ua avea le Air Force ma se isi auaunaga i le 1947, sa ia taofia le ofisa o le Vaegaau ma faaigoa ae na ia faaaogaina ni tulaga eseese ma ni igoa.
Na pasia e le au fitafita le tele o faʻamatalaga aʻo leʻi oʻo mai le tautua i le taimi nei. Sa i ai i le Fua le faʻatagaina o le aufaigaluega mai le amataga - oi latou o tagata tomai faapitoa na vaʻaia le tausiga ma le faʻatinoina o le vaa. O le Vaegaau ma Marini e leai ni tusi saisai seia oo i le 20 seneturi. Nofoaga i lalo o le lisi mo tusi saisai na suia mulimuli ma le faaopoopoina o le ofisa sili o le tusi saisai 5. Ua taofia le tofiaina o le tusi poloaiga i le vaitau o le 1950 ma ua leai se tiute i le aso nei.
Isi Tidbits Tasi
- Na amatalia ia 'au ma le Vaegaʻau ae na faaiʻu i le Fua. O le tulaga o le avefeau a le Malo ua leva ona mavae atu i le taimi na faatuina ai le tulaga o le Naval ensign i le 1862. Na maua e le Ensign ni pine auro i le 1922, pe tusa o le lima tausaga talu ona maua e le au fitafita lona lua le latou.
- "Lieutenant" e sau mai Farani " nofoaga " o lona uiga "nofoaga" ma " tagata nofoia " o lona uiga "umia." O le mea moni, o failautusi o ni tagata e nofo ai. O le uluai Peretania na faaleagaina le faʻaliliuga Farani, faʻamaonia le upu, " nofoaga faʻatusa ," ao Amerika (atonu ona o le Farani Faʻatonu) na tausia le uluai faʻauiga.
- Aʻo avea le maota ma fitafita taʻutaʻua, o taʻitaʻio le aumalaga sili o fitafita sili . E sau lenei faiga mai le gagana Peretania: Na tofia sui lautele mo le faʻauluuluga ma e masani ona taʻua o le "kapeteni sili." O a latou fesoasoani, o le mea moni lava, "o taitai sili." I le taimi lava e tasi, o le ofisa sili o le pulega o le "ofisa autu o le satini." I se isi itu o le ala, na paʻu ai le "sergeant".
- O le auro e sili atu le taua nai lo le siliva, ae siliva le siliva i auro. E mafua ona o le Taua i le 1832 o le a faia ai e le au fitafita ni aeto auro i luga o se pine siliva ma isi kolone uma o le a latou faia ni aeto siliva i auro. Ina ua maua e le pulepule ma le kovana colonel laupepa, e le mafai ona faaauau lenei aganuu. O le lanu siliva na fai ma sui o le taʻitaʻifono ma le auro, aliʻi sili. O le mataupu a le au faipule e eseese: Muamua failautusi na latou uuina paʻu siliva mo le 80 tausaga aʻo leʻi i ai ni faʻamaumau i le taimi o le lua nofoa.
- O le kolisi e taua o le " kernal " aua na faaaogaina e le Peretania le faaulutalaina o le "colonel" ae faaSipaniolo " coronel " ona faaleagaina lea o le faaleoga.
- E ui lava e taua le igoa, ae o nisi taimi e le atamai le ofuina. Ina ua faʻaalia le musika i le Taua a le Lalolagi, sa saili e le au vaʻai leoleo. Na vave ona iloa e le au ofisa le faʻailogaina o latou igoa ao latou latalata atu i le taua.
- O le Air Force na faia se palota i luga oa latou osofaʻiga. I le 1948, ona avea loa lea o le Sui Pule o le Ea a le Malo Air Gen. Hoyt Vandenberg i le NCOs i le Bolling Air Force Base i Uosigitone ma le 55 pasene oi latou na filifilia le mamanu masani o loo faaaogaina i le taimi nei.
Ina ua avea le Air Force ma se isi auaunaga i le 1947, sa ia taofia le ofisa o le Vaegaau ma faaigoa ae na ia faaaogaina ni tulaga eseese ma ni igoa.