E lua tausaga, ole talosaga a le National Aeronautics and Space Administration (NASA) talosaga mo lana polokalama vaalele. E lei suia lena, e ui lava i le litaea o le polokalame taʻavale (ma lona aafiaga le lelei i le tele o isi galuega avanoa.)
E talafeagai i lona amataina i le Cold War, o le polokalama a le NASA na amataina muamua le sili ona lelei o pailate i le militeli Amerika, faatasi ai ma i latou o le auvaa o Scott Carpenter ma le uso o Marine John Glenn. O vaalele na amata mai i le tele o atunuu lautele e pei o inisinia, saienitisi, ma faiaoga, ae o le militeli o loo tumau pea le taua o sui tauva. E toalima le au vaalele i totonu o vasega o le 2009 ma le 2004 o ni sui galulue malosi, i le lata i le 300 i le talafaasolopito o le NASA.
O tagata o loʻo vaʻavaʻai i le vaʻalele i le militeli o loʻo taofiofia o latou tulaga ma noataga o auaunaga ao tofia i Lyndon Johnson Space Center i Houston, Texas, mo se taʻaloga e lima tausaga.
NASA Manaoga
E ui lava e sili atu le maualuga o tikeri o le pasi-baccalaureate, ae o le NASA e manaʻo i tagata vaʻavaʻai ma le itiiti ifo o le tikeri o le bachelor - aemaise lava le tasi e taulai i le inisinia, saienisi faʻasaienisi, saienisi faaletino, poʻo le matematika.
Latou te le mananao foi i ni tagata faauu faafesagai: E tatau ona i ai i le va o tagata femalagaai i le vaalele ni "tausaga e tolu e fesootai, alualu i luma, tomai faapitoa" ( Astronaut Selection and Training , PDF) e ui lava e mafai ona suia le tikeri o le matua i le tausaga e tasi, ma se faailoga lua tausaga, o lena manaoga.
Pailate taʻavale ma taʻitaʻiʻau (atonu e le o se mea e sili ona maualuga i le taimi nei, o le a tatou faʻafefeina avanoa vaʻaia Rusia) e manaʻomia foi le 1,000 itula o le poto masani o se pailate-in-command.
E le gata i lea, o soʻo se sui tauva - militeri poʻo tagata lautele - e tatau ona pasi se tino i le NASA ma e tusa ma le 58 inisi le maualuga, ae e le maualuga atu i le 6 '4. E na o le 5' 2 ma le 6 ' e fasioti oe.)
Faʻamasinoga Taualoa
I le tulaga lautele, o sui o le au militeli e vaʻavaʻavaʻavaʻavaʻai o ni tagatanuu Amerika ma ofisa fai-ofisa ma le itiiti ifo i le lima tausaga o le tiute o tiute. I le faaopoopo atu i tulaga maualuga o le tikeri o le NASA, o tulafono a le Army ma Marine Corps e lisiina foi tikeri e le taliaina, e aofia ai tekinolosi faafomai, mafaufauga (sei vagana ai togafitiga, physiological, po o le faataitai), tausimaʻi, physiology, sosaiete lautele, ma vaalele.
O faʻamoemoega uma o le NASA e faʻaaogaina e ala i le USRobs recruiting hub USAJobs, ae o le au militeli e faʻapipiʻiina le talosaga e ala i la latou pule. E ui lava o le NASA e vaʻaia le talosaga i le taimi lava lea, o le auʻaunaga e taʻitasi i latou e fai i le faagasologa e ala i se "laupapa filifilia" - o le ituaiga lava lea o le laumua o le komiti e filifili ai faʻavae. (Peitai, o le Marine Corps, na paʻu i lalo le laupapa filifilia i le masina o Aperila 2012, ma le iloa o le NASA na sili atu lona silafia pe faapefea ona ia filifilia se tagata vaalele.)
Oi, ma lena vaega e uiga i ofisa faila? E foliga mai, o loʻo i ai se tasi faʻasalalauga mataʻina: o le Air Force o le a talia talosaga mai tagata ofisa poʻo le au .
... Faatali, O le a?
Ioe, o se ofisa o le vaalele a le Malo Air Force o lo o faamaumauina i se tusitusiga 2011 e faapea e mafai e le aufaigaluega a le aufaigaluega ona talosaga. O le mea e leaga ai, o faʻamatalaga juicier e tapunia i luga o se upega tafaʻilagi malupuipuia e naʻo le aufaigaluega a le Ea.
E pei o le toatele, sa ou talitonu e talitonu uma le au vaalele i luga o le vateatea, o taitai. O faʻamaumauga e faʻamaonia ai le masalosalo: E leai se tasi na vaʻai i le vateatea - o loʻo iai nei, muamua, poʻo le ua maliu - ua faaigoa i le NASA 2005 Falet Book Fact (PDF) poʻo le latou lisi o loʻo i ai nei.
O lea, o le a le taulima? Ma le faamaoni, a aunoa ma le avanoa i luga o le upega tafaʻilagi a le Air Force, ou te le iloa. Ae afai ei ai se paranesi e ofoina atu avanoa e fai ai igoa, o le Air Force e fetaui lelei ma le pili o le lagolago pito sili lea o le faʻatulagaga o avanoa.
O se vaalele malosi i totonu o se fanua e pei o Space Systems Operations , faatasi ai ma se avega o le poto masani ma aoaoga i fafo atu, e mafai ona faia se faamasinoga malosi mo le avea ma tagata muamua o le vaalele.
Mai loʻu poto masani i le avea ai ma se tagata faigaluega i totonu o le Marines, e mafai ona ou fai atu afai ei ai se mea tusitusia e fai mai ua e agavaa mo se polokalama, e aoga le faʻaoga. Ae le faʻaaogaina ma soʻo se lagona o le faʻatagaina.
Outlook Outlook
O le mea lea, soʻo se tagata o le a vaʻavaʻai i le vaalele e feagai ma taimi faigata: "o le .7 pasene avanoa o le filifilia," e tusa ai ma le Army Colonel Tim Creamer, na taʻua i le 2008 e le Army.mil. I le tusiga lava lea e tasi, na litaea ai Colonel Jeff Williams e faʻatali mo le sefulu tausaga ma le tele o feteʻenaʻiga ao le i faia i le NASA, faʻaopoopo, "Aua nei tuʻu uma au fua i totonu o le ato - ae. . . ia tumau. "
O le fautuaga atamai lea mo soʻo se matata faʻapitoa, aemaise lava mo se mea e fai ai le fuafuaga umi-ma se lumanaʻi fiafia - o le a mafai ona fausiaina se atemosifia "faanatinati ma faatalitali" e oʻo lava i le tamaʻitaʻi masima.
E le o le a leai se mea e faia e le au vaalele: E ui lava i le litaea o le vaalele i le 2012 i le 2012, ae o le a tuʻuina pea e le NASA ona tagata e ala i le faatauina o nofoa i luga o le vaʻaia a Rusia, seia oʻo ina amata ona fefaʻasoaʻi le faiga faʻapaʻaga ma le tamaititi pisinisi.
Ma o le NASA o loʻo faʻalauiloa pea avanoa tau vaalele. Fuafuaga filifilia i Astronaut i lala taʻitasi o loʻo faʻapipiʻiina i le 2012 ma igoa o tagata vaalele i le lumanai e mafai ona faʻamoemoe e lipoti atu i le NASA mai le ogatotonu o le tausaga-2013.
O le mea tonu lenei: o le ulufale i totonu o le polokalama o le vaalele e ala i le militeli o se sini aoga, ae e manaʻomia ai le tele o le onosai, mafaufau, ma le tuuto. Ma e aunoa ma se faʻamaoniga, e sili pe a fai ua i ai sau fuafuaga fetuutuunai o galuega ina ia le faaleagaina ai lou olaga na tusi lafoai.